Povijest naselja Veliki Grđevac seže u
U Grđevcu se još 1357. godine spominje župna crkva te da se u mjestu održavaju godišnji sajmovi. U naselju je sjedište Rimokatoličke župe, a 1501. godine spominje se grđevački župnik Toma. Grđevački plemić Ladislav imao je 1403. godine svoje posjede. On je za vrijeme kralja Žigmunda bio i slavonski ban, te je od njega dobio na dar Voćin i Orahovicu. U to je vrijeme u Grđevcu postojala utvrda u koju su po potrebi sklanjali stanovništvo. Grđevačka je tvrđava imala kružni oblik, bila je opkoljena s tri kružna nasipa, a promjer joj je bio oko 70m. Sredinom 15.st. kada je pripadao obitelji Franč, njegovo se ime pisalo kao Gordova, a oko 1530. godine jedno kraće vrijeme kao Gorafa.
Grđevac su osvojili Turci i držali kao posjed sve do 1683.godine. U vrijeme turskog vladanja cijeli je kraj opustošen. Naseljavanje velikogrđevačkog kraja počelo je tek nakon progona Turaka i tada je naselje pripadalo Vojnoj krajini,odnosno prvoj kapetaniji Šeste đurđevačke pukovnije koja je bila u sastavu Varaždinskog generalata.
U Velikom su Grđevcu vojne vlasti osnovale 1802. godine Trivijalnu školu. Bila je to pored srpske škole, katolička škola koju je pohađalo 48 učenika. Škola u Velikom Grđevcu postala je u svibnju 1885. godine članicom Matice Hrvatske. Radom učitelja u Velikom Grđevcu utemeljeno je 1920 godine. društvo Sokol. Školske godine 1922/23.u grđevačku je školu primljen učitelj Mato Lovrak, jedan od napoznatijih pisaca za djecu.
U Domovinskom ratu 1991 god. bilo je okupirano 50% općine i u prvoj oslobađajućoj operaciji Otkos 10 od 1.do 3.studenog 1991. godine oslobođen je cijeli prostor.U toj operaciji glavni je čimbenik bila 2.satnija (Vukovi) iz Velikog Grđevca.
Više o Općini Veliki Grđevac saznajte na njihovim službenim stranicama. ►
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |